Najveći problem Zakona o morskom dobru jeste član 25, kojim se propisuje da se u zoni morskog dobra ne može sticati pravo na privatnu svojinu, kazao je nezavisni poslanik Dritan Abazović.
–Potpuno je neevropski i izvan standarda deklaracije o ljudskim pravima da građani nemaju pravo na privatnu svojinu ako se nalazi u zoni morskog dobra – rekao je Abazović.
Vlada je pomenuti zakon usvojila krajem 2013. godine, predala ga u Skupštinu u januaru 2014, a parlament o njemu treba da raspravlja u srijedu.
–Skandalozno je što će predlog zakona bez korekcija izaći pred poslanike godinu dana nakon što je dostavljen parlamentu. Tim tekstom je potpuno promašen duh zakona i biće problema ukoliko bude usvojen – istakao je Abazović.
Kako je dodao, velika manjkavost zakona je što nije jasno precizirano šta podrazumijeva morsko dobro, odnosno šta pod njega potpada.
–Na primjer, Solana ne spada u morsko dobro, a rijeka Bojana spada. To može samo u Crnoj Gori. Rijeka, koja po definiciji nije morska, spada u morsko dobro, a Solana, koja je morska, ali je prodata kumovima, ne potpada pod morsko dobro – ukazao je Abazović.
On je podsjetio da je zakonom predviđeno da Vlada određuje komisiju i da bez rokova određuje granicu morskog dobra.
– Nije dobro da Vlada to radi jer je imala katastrofalan i nezakonit postupak kada je prvi put radila granicu. Ta granica nije bila šest metara u odnosu na talas prilikom najvećeg nevremena, već je u nekim zonama dostizao i dva kilometra, što može da obuhvati jedino talas cunami– istakao je Abazović.
On smara da bi Skupština na predlog komisije trebalo da donosi odluku o granici morskog dobra.
– Važno je da se uredi precizan rok za određivanje granice morskog dobra i da se precizira da će pola godine ili godinu dana od usvajanja zakona biti određena granica jer može doći do zloupotreba ukoliko postojeća granica ostane godinama nakon usvajanja zakona – naglasio je Abazović.
Kako je dodao, neće se znati hoće li teritorije koje ne budu obuhvaćene granicom morskog dobra preći u posjed lokalnih samouprava ili će ih država upisivati na sebe.
–Opštine Tivat i Ulcinj ne mogu da koriste svoje najatraktivnije lokacije zbog morskog dobra –naveo je Abazović.
Prema njegovim riječima, ukoliko bude usvojen takav tekst zakona, biće nastavljena diskriminatorska praksa i pravno ludilo koje nije u korespondenciji sa onim što poznaje savremeni svijet.
Matica Boka ranije je pozvala predsjednika Skupštine da iz dnevnog reda povuče zakon o morskom dobru.D.M.
Amandmani neminovnost
Abazović je istakao da su amandmani na ovakav zakon neminovnost.
–Nažalost, ako je u vladajućoj koaliciji sve dogovoreno, zalud ćemo podnositi amandmane – rekao je Abazović.
On je ukazao da predstavnicima opština u komisijama za određivanje granica morskog dobra nije ostavljeno pravo veta na odluke koje mogu biti štetne.
–Lokalne samouprave neće moći da utiču ukoliko većina u komisiji bude glasala za usvajanje neke štetne odluke po tu opštinu – naglasio je Abazović.